Znamenitosti
Bašćanska ploča
Glagoljica je slavensko pismo nastalo stilizacijom grčke kurzive oko sredine 9. stoljeća.
Kao autor glagoljice spominje se najviše Sv. Ćiril, koji je ovo pismo upotrijebio za svoj prijevod crkvenih knjiga na staroslavenski jezik.
Glagoljica se javlja u dva oblika: obla i uglata. Pretpostavlja se da su se te osobine kasnije razvile. Najstariji hrvatski glagoljički spomenik, Bašćanska ploča, pokazuje umjerenu oblost, no ugla glagoljica specifični je hrvatski oblik glagoljice.
Javlja se u Hrvatskoj počevši od 12 st., najčešća je u primorskim krajevima (Istra, Hrvatsko Primorje, Dalmacija, zadarski i kvarnerski otoci, prije svega Krk, Cres i Lošinj).
Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagolskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje znanstvenike. On je postao važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagolskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdio je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.
Tekst ploče pročitan je djelomično 1865. a sasvim 1875. Vjerovalo se da tekst ploče sadrži neke tajne podatke, ali utvrđeno je da je ploča zapravo potvrda o darovanju zemljišta koje je poklonio benediktinskom samostanu Sv. Lucije kralj Zvonimir. Ploča navodi svjedoke te darovnice i opisuje vrijeme u kojem se darovanje dogodilo. Iz toga se može zaključiti da datira iz 1100 godine. Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas nalazi. U crkvi sv. Lucije nalazi se njena kopija. Crkva i djelomično restaurirani samostanski kompleks danas privlače veliki broj posjetitelja.
Male kopije ploče mogu se kupiti u trgovinama kao suvenir.
Knezovi Krčki Frankopani
Rod velikaške obitelji Frankopana vuče podrijetlo od krčkih knezova, a u dokumentima se spominje od XII. stoljeća. Pod imenom Frankopana povijest ih bilježi od 1430. godine. Grad Krk vrlo pomno čuva tradiciju ove plemenitaške obitelji koja se uz obitelj Zrinskih ponosno naziva magnatima hrvatske kulture i povijesti. Bili su velikani na gospodarskom i političkom polju, u vječitoj borbi za samosvojnost Hrvatske. U tom su nastojanju i stradali, u tom je nastojanju zatrt njihov rod: 30. travnja 1671. u 9 sati ujutro pred gradskom oružarnicom u Bečkom Novom Mestu kažnjeni su smrtnom kaznom. Uz posebne pogrebne svečanosti njihovi su posmrtni ostaci 30. travnja 1919. preneseni u grobnicu iza glavnog oltara zagrebačke katedrale. Tamo, uz hodočašće i poštovanje cijelog hrvatskog naroda, leže još i danas.
Krk je bio jedan od strateških frankopanskih gradova koji i danas baštini vrlo dobro uščuvani frankopanski kaštel na trgu Kamplin – idealnu prirodnu scenu i kulisu ljetnih kulturnih priredaba te knežev dvor – krčku rezidenciju ove obitelji. Vrijedi posjetiti obiteljsku kapelu u katedrali – lijep primjer gotičkoga stila. Pored ove materijalne baštine, Krk nastoji sačuvati uspomenu na Frankopane oživljavajući duh njihova vremena putem raznih manifestacija koje grad ponesu natrag u srednjovjekovlje, natrag u renesansu pa njime nečujno prolaze kostimirani knez i kneginja, pučani, paževi, strijelci…
Špilja Biserujka
Posjetite špilju “Biserujku”. Postojanje ove špilje poznato je kod Rudina ili iznad Slivanjske uvale više od stotinu godina, kada je njezina unutrašnjost (s tadašnjim ulazom u obliku jame!) skrivala i budila interes za nepoznate tajne i ljepotu svojih kalcitnih ukrasa. Od vremena priče, da je u njoj skriveno blago jednog krijumčara, pa do prvih ulazaka zainteresiranih posjetitelja, postepeno su uređivani njezini prolazi i ljudi su se sve slobodnije kretali.
Osvjetljivanjem špilje znatno je porastao interes za postojeće bogatstvo podzemne galerije brojnih stalaktita, stalagmita i kalcitnih stupova. Svojom dužinom od približno 110 m i veličinom svog podzemnog prostora unutrašnjost zaista oduševljava svojom ljepotom i zanimljivošću istaloženih oblika. Temperatura u špilji je u toku čitave godine od 10 do 13o C, a povremeno procjeđivanje, kapanje sa stropova ili vlaženje u podzemlju je samo iza kišnih razdoblja. Uređenim i sigurnim stazama prolaz kroz špilju dostupan je svima-od djece do starijih osoba.
Kontakt:Šiloturist –Turistički obrt
Na Vodici 2
51515 ŠILO
Tel/fax: 00385 51 860 171
Gsm: 00385 98 211 630
Gsm: 00385 98 326 203
e-mail: siloturist@ri.t-com.hr
web: www.siloturist.com
Gradske Zidine
Različiti slojevi u bedemima kojima je grad opasan u cjelokupnom svome opsegu , a sačuvani su do danas, građeni su od doba Ilira do pada Venecije. Prvi spomen današnjih zidina je iz i. st. prije Krista. Posljednja važna pregradnja bedema bila je krajem XV. st.
Frankopanska utvrda građena od XII. do XIV. stoljeća,
o čemu govore izvješća mletačkih providura.
Utvrda je imala više namjena: čuvala je grad od napada s morske strane,
a četverokutna kula služila je kao sudnica. Visina zidova je 9 m.
